LogoBanner

(08. 02. 2013)

Dragi/e prijatelji/ce Učitelja neznalice,
Prosleđujemo saopštenje radnika SRBOLEKA o kršenju njihovih prava u stečaju i prigovor (skrolovati niže) koji su prošle nedelje dostavili Privrednom sudu u Beogradu.

 

 

 

STEČAJNA UPRAVA SRBOLEKA PONIŠTAVA I PRAVA RADNIKA I BORBU PROTIV KORUPCIJE. DA LI JE TO I VLADINA POLITIKA?

 

 

 

Stečajni upravnik SRBOLEKA je 21. juna objavio oglas o prodaji nepokretne i pokretne imovine preduzeća metodom javnog nadmetanja. Predmet prodaje je celokupna nepokretna i pokretna imovina SRBOLEKA, podeljena u šest celina. Radnici-poverioci SRBOLEKA su prošle nedelje preko svog predstavnika u odboru poverilaca uložili prigovor na predloženu prodaju sa predlogom za razrešenje stečajnog upravnika Dragana Perkovića, o čemu se Privredni sud još uvek nije izjasnio. U prigovoru smo ponovili činjenice o drastičnim povredama zakona u stečaju SRBOLEKA na koje već skoro godinu dana upozoravamo sud:

 

-      Da Odbor poverilaca radi u nezakonitom sastavu, odnosno da većinu članova Odbora čine predstavnici poverilaca kojima je osporeno više od dve trećine potraživanja (što je zabranjeno članom 38. stav 7. Zakona o stečaju), ili njihovi “punomoćnici” koji nisu dostavili posebno punomoćje predviđeno članom 39. stav 6. Zakona o stečaju, ili jednostavno ne učestvuju u radu odbora, zbog čega su ih stečajni sudija ili Skupština poverilaca morali razrešiti članstva u Odboru shodno članu 38. stav 6. Zakona o stečaju. Jedini zakonito izabrani član odbora je predstavnik radnika-poverilaca. Nezakonita većina, međutim, odobrava sve predloge stečajnog upravnika na štetu radnika-poverilaca i preglasava jedinog zakonito izabranog člana Odbora. Nezakoniti odbor poverilaca može donositi samo nezakonite odluke.

 

-      Čak ni ovako izabran odbor, koji odobrava sve predloge stečajnog upravnika na štetu radnika-poverilaca, nije bio konsultovan za objavljivanje oglasa o prodaji od 21. juna. Ovako osiono postupanje stečajnog upravnika precizno oslikava stanje u kom se nalazi postupak stečaja SRBOLEKA – interesna sprega stečajnog upravnika i poverilaca čiji predstavnici nezakonito čine većinu u Odboru, toliko je srasla sa organima stečaja da više ne nalaze za shodno ni da ispoštuju elementarne formalne uslove za izvršenje svojih prevarnih i nezakonitih planova.

 

-      Nezakonito stanje u Odboru poverilaca i postupku stečaja može se jednostavno prekinuti sazivanjem nove Skupštine poverilaca i izborom novih članova odbora. Međutim, prva i poslednja sednica Skupštine poverilaca održana je 18. jula 2011. godine, a stečajni upravnik odbija zakazivanje nove sednice, pravdajući se ekonomičnošću postupka! Umesto da prekine nezakonito stanje i sazove Skupštinu poverilaca, stečajni upravnik pribegava još drastičnijem kršenju zakona tako što je prestao da konsultuje čak i postojeći, nezakonito izabrani Odbor.

 

Poverioci čiji nezakoniti predstavnici čine većinu u Odboru poverilaca su preduzeća povezana sa Jovicom Stefanovićem, bivšim uzurpatorom i direktorom SRBOLEKA, čija nas je uprava i dovela do stečaja, i preduzeća NELT i DELTA FARM, čiji su štetni poslovi sa Stefanovićem pomogli namerno vođenje SRBOLEKA u stečaj, zbog kog se protiv Jovice Stefanovića vodi krivični postupak. Ove činjenice su dobro poznate stečajnom upravniku Draganu Perkoviću, koji je u izjašnjenjima na naše podneske više puta naglasio da one nisu niodkakvog značaja za njegov rad, i umesto da uspostavi zakonito stanje u stečaju SRBOLEKA, obrušio se na nas kako borbom za svoje interese i svoja prava navodno maltretiramo organe stečaja i opstruišemo postupak. Perković u svojim izjašnjenjima otvoreno govori da portupci koji se vode protiv Stefanovića za zloupotrebe neće dovesti do obeštećenja radnika i malih akcionara i ponovnog pokretanja SRBOLEKA.

 

Zahtevamo da se Vlada, kojoj je borba protiv korupcije navodno prvi prioritet, izjasni da li je politika stečajne uprave SRBOLEKA i njena politika? Da li se Vladina borba protiv korupcije vodi u cilju završavanja poslova koje su započeli korumpirani tajkuni i državni funkcionari bivših vlasti, ili u cilju otklanjanja štetnih posledica i ponovnog pokretanja opljačkanih preduzeća?

 

 

 

 

 

U Beogradu, 15. jula 2013. godine

 

 

 

 

 

 

 

Milorad Savić

 

Član Odbora poverilaca „SRBOLEK” AD – U STEČAJU

 

Kontakt: 064 1521439

 

 

 

Zoran Gočević

 

Predsednik Udruženja bivših radnika i malih akcionara AD Srbolek

 

Kontakt: 064 8532233

 

 

 

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

 

 

 

 

PRIVREDNOM SUDU U BEOGRADU

 

Masarikova broj 2 St.391/2011

 

- Stečajnom sudiji

 

 

 

 

 

 

 

PRIGOVOR NA PREDLOŽENU PRODAJU

 

IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA “SRBOLEK” A.D.-U STEČAJU

 

SA ZAHTEVOM ZA RAZREŠENJE STEČAJNOG UPRAVNIKA

 

 

 

 

 

Dana 21.06.2013. godine objavljen je oglas o prodaji nepokretne i pokretne imovine stečajnog dužnika „SRBOLEK” AD – u stečaju, sa sedištem u Beogradu, ul. Sarajevska br.84, metodom javnog nadmetanja. Predmet prodaje je šest celina nepokretne i pokretne imovine stečajnog dužnika, koja se prodaje na osnovu rešenja Privrednog suda u Beogradu 1 St. 391/2011 od 10.08.2011.g. o započinjanju bankrotstva.

 

Predstavnik zaposlenih u odboru poverilaca „SRBOLEK” AD – u stečaju, Milorad Savić blagovremeno ulaže prigovor na predloženu prodaju, sa navođenjem osnova, shodno odredbi iz člana 133. stav 7 Zakona o stečaju.

 

I Osnovni cilj svih stečajnih zakona je stvaranje efikasnog sistema kolektivnog namirenja i maksimizacija vrednosti imovine stečajnog dužnika radi što povoljnijeg namirenja poverilaca. U ostvarivanju tog cilja svakako je vazna aktivna uloga svih organa stečajnog postupka koji su navedeni u članu 17. Zakona o stečaju, i to: stečajni sudija, stečajni upravnik, skupština poverilaca i odbor poverilaca.

 

Od četiri pomenuta organa stečajnog postupka, efikasno i zakonito ne funcionišu tri i to: skupština, odobor poverilaca i stečajni upravnik. U prilog ove tvrdnje navodim sledeće:

 

1. Sednica SKUPŠTINE poverilaca održana je samo jednom, dana 18.07.2011. godine, iako je shodno njenim ovlašćenjima iz člana 37. st.2, st.3. i st.4. Zakona o stečaju (izbor i opoziv odbora poverilaca, razmatranje izveštaja stečajnog upravnika o toku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase i razmatranje izveštaja odbora poverilaca) bilo NEOPHODNO da se organizuje više puta. Ekonomičnost postupka nije dobar argument ako ugrozi zakonitost.

 

2. ODBOR POVERILACA „SRBOLEK” AD – u stečaju, koji je izuzetno važan organ stečajnog postupka, ima samo jednog zakonitog člana, a to je podnosilac ovog prigovora Milorad Savić, koji je više puta ukazivao da odbor poverilaca „SRBOLEK„ AD – u stečaju radi NEZAKONITO i da nezakoniti odbor poverilaca može donostiti samo NEZAKONITE ODLUKE.

 

a) Zakon o stečaju u članu 38. stav 7. navodi sledeće: „Članu odbora poverilaca čije je potraživanje stečajni upravnik osporio u celosti ili u delu koji predstavlja najmanje dve trećine prijavljenog potraživanja i koji nije pokrenuo parnicu u zakonom predviđenom roku i o tome obavestio stečajnog upravnika ili je takva parnica pravnosnažno okončana u korist stečajnog dužnika PRESTAJE ČLANSTVO U ODBORU.”

 

Dakle, shodno navedenoj odredbi iz člana 38. stav 7. Zakona o stečaju, NEZAKONITO PRISUSTVUJU I GLASAJU u odboru poverilaca: 1) DELTA FARM - koje zastupa Rade Basta kao predsednik odbora poverilaca, čije je potraživanje od 47.656.466,00 dinara, sa kamatom od 9.159.601,08 dinara osporeno u više od 2/3 prijavljenog potraživanja, tako da priznato potraživanje iznosi samo 8.500.578,35 dinara, a osporeno 39.155.878,65 dinara i osporena kamata od 9.159.601,08 dinara (br. 37. liste priznatih i osporenih potraživanja razlučnih i stečajnih poverilaca) 2) MD NINI NIŠ – koga u odboru poverilaca zastupa advokat Ljiljana Živković čije je prijavljeno potraživanje od 342.529.735,27 dinara osporeno u celosti (br. 102. liste priznatih i osporenih potraživanja razlučnih i stečajnih poverilaca) 3) PIVARA NIŠ čije je prijavljeno potraživanje 14.038.863,86 dinara, sa kamatom od 4.635.792,77 dinara, a priznato 3.271.048,96 dinara sa kamatom od 1.075.211,81 dinara, tako da je osporeno 10.767.814,90 dinara sa kamatom od 3.560.580,48 dinara, što predstavlja više od 2/3 prijavljenog potraživanja (br. 60. liste priznatih i osporenih potraživanja razlučnih i stečajnih poverilaca) 4) JAKA 80 SKOPLJE, čije je prijavljeno potraživanje 94.026.043,12 dinara osporeno u celosti (br. 307. liste priznatih i osporenih potraživanja razlučnih i stečajnih poverilaca) 5) ISHRANA NIŠ čije je prijavljeno potraživanje 547.385,38 dinara sa kamatom od 53.206,29 dinara, od čega je priznato 365.845.89 dinara i kamata od 21.698,04 dinara odn. osporen je iznos od 181.539,49 dinara i kamata od 31.502,25 dinara (br. 4. liste priznatih i osporenih potraživanja razlučnih i stečajnih poverilaca) 6) NINI NIŠ EXPORT-IMPORT čije je prijavljeno potraživanje od 54.499.480,92 dinara osporeno u celosti (br. 93. liste priznatih i osporenih potraživanja razlučnih i stečajnih poverilaca) i 7) NINI KOZMETIKA čije je prijavljeno potraživanje od 212.319,48 dinara osporeno u celosti (br. 95. liste priznatih i osporenih potraživanja razlučnih i stečajnih poverilaca).

 

b) Odbor poverilaca od 25.januara 2012.godine radi NEZAKONITO iz razloga što je na Skupštini poverilaca ispred poverioca NELT za člana Odbora izabran Zdravko Punišić.Umesto njega je na devetoj sednici odbora, održanoj 14.02.2013. godine, učestvovao Lazar Pelivanski koji za učestvovanje u radu odbora poverilaca nije priložio POSEBNO PUNOMOĆJE, potrebno na osnovu člana 39.stav 6. Zakona o stečaju.

 

Stečajni upravnik je tek 22.02.2013. godine dostavio punomoćje od 24.01.2012. godine, kojim stečajni poverilac NELT ovlašćuje Lazara Pelivanskog za zastupanje pred odborom poverilaca „SRBOLEK” AD – u stečaju, bez odluke odbora o kooptiranju novog člana i bez konstatacije u zapisniku sa sednice održane 25.01.2012.godine.

 

Posebno punomoćje, koje je bilo uslov za zastupanje Lazara Pelivanskog, nikada nije dostavljeno niti overeno, a punomoćje koje je dao NELT se ni u kom slučaju ne može smatrati posebnim punomoćjem, u smislu člana 39. stav 6. Zakona o stečaju.

 

Mandat kooptiranom novom članu odbora poverilaca može da traje, shodno članu 38.stav 8 Zakona o stečaju „do PRVOG NAREDNOG ZASEDANJA SKUPŠTINE poverilaca na kojoj će se izabrati novi član tog odbora”. Pošto nije bilo narednog zasedanja skupštine poverilaca, nema ni zakonitog kooptiranja.

 

c) Član odbora poverilaca Ljiljana Živković iz Niša nije prisustvovala ni jednoj sednici odbora poverilaca i ne izvršava obaveze propisane Zakonom o stečaju, te je morala da bude razrešena od strane skupštine poverilaca ili stečajnog sudije, shodno odredbi iz člana 38.stav 6. Zakona o stečaju.

 

d) Odbor poverilaca je na petoj sednici, održanoj dana 01.06. 2012. godine prihvatio ostavku Vladana Divca u odboru poverilaca, ispred poverioca DIV PROTECT TEAM i prihvatio predlog da se stupi u kontakt sa stečajnim poveriocem GALENIKA i da se njihov predstavnik kooptira u odbor poverilaca, umesto Vladana Divca. Pošto GALENIKA nije prihvatila da kooptira svog predstavnika u Odbor poverilaca, Vladan Divac je NEZAKONITO nastavio da prisustvuje sednicama.

 

Zaključkom Privrednog suda u Beogradu Broj: 1 St.391/12 od 09.05.2013. godine, USVOJEN JE KAO OSNOVAN prigovor da je nezakonit postupak prodaje i Odluku Odbora poverilaca, kojom se daje saglasnost na prodaju nepokretnosti - poslovnog objekta u Beogradu, ul.Sarajevska br.82-84, sa pripadajućim kancelarijskim nameštajem, opremom i sitnim inventarom, označena u Oglasu o prodaji od 11.02.2013. godine kao celina I, ponuđaču „PAVGOROD” DOO iz Foče, za ponuđenu kupoprodajnu cenu od 236.000.000,oo dinara.

 

3) a) Smatram da je STEČAJNI UPRAVNIK bio dužan da izdvoji nepokrenu imovinu na kojoj razlučni poverilac ČAČANSKA BANKA A.D. ima upisanu hipoteku, od oko 1231 m2 u skladu sa Založnom izjavom za odobrene kredite od 07.03.2008. godine, 16.06.2008. godine i 25.07.2008. godine i to: - STAMBENO-POSLOVNA ZGRADA, postojeća na kat.par.br. 1396/1, broj zgrade 1, površine osnove 168 m2, broj etaža Pr, - POMOĆNA ZGRADA-portirnica uz Savsku ulicu, postojeća na kat.parc.broj 1396/1, broj zgrade 2, površine 20 m2, Sarajevska 82, broj etaža Pr,- STAMBENO-POSLOVNA ZGRADA, ugao Sarajevske, Drinske i Savske, postojeća na kat.parc.broj 1400, broj zgrade 1, površine osnove 829 m2, Sarajevska 84, broj etaže Pr+4, - POSLOVNA ZGRADA ZA KOJU NIJE UTVRĐENA DELATNOST ulaz iz Savske, radionica, postojeća na kat.parc.br. 1400, broj zgrade 2, površine osnove 152 m2, Sarajevska 84, broj etaža Pr, - POMOĆNA ZGRADA, postojeća na kat.parc.broj 1400,broj zgrade 3, površine 62 m2, Sarajevska 84, broj etaža Pr.

 

Na osnovu predmetne izvršne vansudske hipoteke ČAČANSKA BANKA AD NEMA PRAVO DA ZAHTEVA PRODAJU svih 4500 m2, sa pripadajućim zemljištem od oko 20 ari (koje nije ušlo u oglas) po ceni od 2,3 miliona EUR. Kada je ova Banka prvi put oglasila prodaju 1231 m2 nad kojima ima hipoteku, tražila je cenu od 3.294.697 EUR. Takvim postupanjem NARUŠIO BI SE RAVNOPRAVAN POLOŽAJ I SRAZMERNO NAMIRENJE STEČAJNIH POVERILACA i ne bi bilo imovine iz koje bi se radnici i akcionari mogli obeštetiti.

 

Posebno je važno naglasiti da ČAČANSKA BANKA nije imala pravno valjane saglasnosti Upravnog odbora, Skupštine Srboleka i Akcijskog fonda, niti je ikada kontrolisala na koji način uprava Jovice Stefanovića Ninija realizuje ugovor o kreditu, te da je stečajnu upravnik imao mogućnost, pa i bio u obavezi da pokrene parnične postupake protiv svih lica koja su svojim postupanjem, činjenjem ili nečinjenjem, pričinila štetu stečajnom dužniku. On to naravno nije učinio i umesto da vodi postupke za uvećanje stečajne mase, bavi se satanizacijom bivših radnika koji su izgunili Fabriku, platu, akcije... gotovo svi materijalno neobezbeđeni i nezaposleni.

 

b) Podnosilac prigovora smatra da je stečajni upravnik GRUBO POVREDIO ZAKON iz člana 133. stav 1 i stav 2. Zakona o stečaju prilikom prodaje imovine u Leskovcu, jer Obaveštenje o nameri, planu i rokovima prodaje poslovnog centra u Leskovcu nije predao stečajnom sudiji 15 dana pre izvršene prodaje, niti je o prodaji obavestio odbor poverilaca.

 

Na osnovu člana 133. stav 1. Zakona o stečaju, stečajni upravnik je čak bio DUŽAN da Obaveštenje dostavi „I SVIM ONIM LICIMA KOJA SU ISKAZALA INTERES ZA TU IMOVINU BEZ OBZIRA PO KOM OSNOVU„.

 

Postupak prodaje

 

Član 133.

 

Pre prodaje imovine stečajni upravnik je dužan da stečajnom dužniku, stečajnom sudiji, odboru poverilaca, poveriocima koji imaju obezbeđeno potraživanje na imovini koja se prodaje i svim onim licima koja su iskazala interes za tu imovinu, bez obzira po kom osnovu, dostavi obaveštenje o nameri, planu prodaje, načinu prodaje, rokovima prodaje i obaveštenje o proceni celishodnosti iz člana 132. stav 2. ovog zakona.

 

Stečajni upravnik je dužan da obaveštenje iz stava 1. ovog člana dostavi najkasnije 30 dana pre predloženog datuma javnog nadmetanja, odnosno 15 dana pre dana održavanja prodaje javnim prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom.

 

Podnosilac prigovora koji je poverilac i član Odbora povrerilaca je Obaveštenje video na oglasnoj tabli suda 09.04.2013.godine, a poslovni objekat je prodat dan ranije 08.04.2013. godine. Postavlja se pitanje gde je savesnost i zakonitost ako neko ko je dužan da obavesti sve, može da ne obavesti nikoga?!?

 

Postoji osnovana sumnja da se stečajni upravnik u toj prodaji ponašao pristrasno i da je pogodovao kupca, jer je izvršio prodaju i uveo u posed kupca danom Obaveštenja, dok je kupac i PRE zaključenja ugovora uplatio celokupan iznos kupoprodajne cene.

 

U svom Izjašnjenju na prigovor o prodaju, stečajni upravnik priznaje da NIJE dostavio Obaveštenje stečajnom sudiji 15 dana pre izvršene prodaje pri čemu smatra da tim činom nije prekršio zakonske odredbe, iz razloga što je prodaja izvršena metodom neposredne pogodbe uz određenu minimalnu cenu od strane odbora poverilaca, te da nije imao obavezu da sačini Obaveštenje o nameri, planu, načinu i rokovima prodaje u smislu odredbe člana 133. stav 2. Zakona o stečaju već da: „ predmetno obaveštenje dostavljeno sudiji u nekom smislu treba posmatrati kao obavezu stečajnog upravnika iz člana 28.Zakona o stečaju.“

 

Ukoliko stečajni upravnik tretira prodaju imovine u Leskovcu kao radnju od izuzetnog značaja, u smislu člana 28. Zakona o stečaju, onda je bio u obavezi da pribavi saglasnost odn. mišljenje odbora poverilaca. U svom zahtevu za dobijanje saglasnosti odbora poverilaca, stečajni sudija je bio dužan da navede i obrazloži razloge zbog kojih predlaže prodaju neposrednom pogodbom, na osnovu Pravilnika o utvrđivanju nacionalnih standarda za upravljanje stečajnom masom - Nacionalni standard broj 5. tačka VII stav 1., što stečajni upravnik nije učinio.

 

Dakle, pošto je prodaja vršena metodom neposredne pogodbe, stečajnom upravniku je svakako bila potrebna saglasnost odn. mišljenje Odbora poverilaca, saglasno čl. 40. stav 1 tač. 1 Zakona o stečaju („odbor poverilaca daje MIŠLJENJE stečajnom upravniku na način unovčenja imovine, ukoliko se prodaja ne vrši javnim nadmetanjem, i daje SAGLASNOST u vezi sa radnjama od izuzetnog značaja„).

 

Načelna saglasnost za prodaju svakao nije bila dovoljna po Nacionalnom standardu broj 5. i otvorila je mogućnost da se sumnja u dobre namere stečajnog upravnika, koji je u svom Izjašnjenju na primedbe izneo niz neistina. Proverom navoda stečajnog upravnika iz Izjašnjenja po nalogu suda VIII-СУ-44/2013-67-3 od 05.06.2013. godine, koje je stečajni upravnik predao sudu 13.06.2013. godine, ustanovio sam sledeće:

 

- stečajni upravnik je u Obaveštenju o namerama naveo lice koje je iskazalo interes za imovinu koja se prodaje, Milana Vujičića iz Leskovca, Masarikov trg br.3/31 i nije pominjao druga zainteresovana lica, a imovinu je prodao direktnom pogodbom privrednom društvu „JEANCI SERBIA” d.o.o. koje nije bilo označeno kao zaintereovano lice;

 

- u Agenciji za privredne registre nema registrovanog privrednog društva „EXPORT„ D.O.O. iz Leskovca, ul. Njegoševa br.54 koje je bilo prvi ponuđač ( privredno društvo „EXPORT“ navodi i sudija u svom Zaključku od 07.05.2013. godine kojim je odbila prigovor na prodaju dela imovine stečajnog dužnika kao celina 5 i to: Poslovni centar-Leskovac u Leskovcu, ul. Moravska b.b.);

 

- U svom Izjašnjenju stečajni upravnik navodi: „U međuvremenu stečajnom dužniku je prispela ponuda za kupovinu poslovnog centra u Leskovcu upućena od strane advokata Milana Vujičića iz Leskovca,Masarikov trg br.3/31, koji je ponudu dostavio, kasnije će se ispostaviti u ime kupca „JEANCI SERBIA“ d.o.o. iz Leskovca„

 

- u Leskovcu NEMA registrovanog advokata Milana Vujačića iz Leskovca, ul. Masarikov trg br. 3/31;

 

- privredno društvo „ JEANCI SERBIA“ D.O.O. Leskovac ima kao osnivače: jedno domaće fizičko lice i dva turska državljanina, zakonski zastupnik i ostali zastupnik su turski državljani, te je malo verovatna komplikovana priča stečajnog upravnika oko hitnosti ugovaranja i prodaje na kojoj je insistirao kupac, zbog toga što ne može često da dolazi iz Istambula, iako u Srbiji ima firmu sa od 106. zaposlenih, koja u drugoj godini poslovanja ima poslovne prihode od 126.065.000 dinara godišnje i gde svakog meseca zakonski zastupnici moraju lično da potpišu PDV prijavu, a gotovo svakodnevno da potpisuju naloge za plaćanja, ugovore, odluke, rešenja i sl.

 

Kod ovakvog stanja stvari, postavlja se pitanje zašto stečajni upravnik u svom Izjašnjenju navodi netačne podatke i zašto se skriva iza stečajnog sudije navodeći više puta da je „u saradnji sa stečajnim sudijom preduzeo sve mere oko izbora najpovoljnjijeg ponuđača“?

 

Kako je po mišljenju predlagača stečajni upravnik obmanuo stečajnog sudiju i odbor poverilaca navođenjem netačnih podataka u toku prodaji imovine u Leskovcu, zahtevam da sud UKINE Zaključak broj 1st. 391/11 od 7.5.2013. godine, kojim je odbijen prigovor poverioca Milorada Savića na prodaju dela imovine stečajnog dužnika, i da se Odboru poverilaca dostavi kompletna dokumentaciju u vezi sa ovom prodajom na uvid, pre datuma koji je određen za narednu prodaju odn. do 23.07.2013. godine.

 

II Predstavnik malih akcionara i radnika u Odboru poverlaca „SRBOLEK” – u stečaju je dana 28.06.2013. godine tražio od stečajnog upravnika da mu dostavi sve zapisnike sa ročišta održanih dana 21. decembra 2011. godine i 9. marta 2012. godine, kao i spisak svih tužbi koje su pokrenute protiv „SRBOLEKA” – u stečaju, po osnovu osporenih potraživanja. Pošto traženu dokumentaciju od stečajnog upravnika nije dobio traži da mu stečajni sudija omogući uvid u zapisnike i drugu dokumentaciju stečajnog dužnika, koji zahtev je uputio podneskom od 12.06.2013. godine i traži da stečajni sudija odluči o podnetom zahtevu za razrešenje Dragana Perkovića, na osnovu člana 32. stav 1. tačke 1) 2) 3) 4) i 6) Zakona o stečaju.

 

 

 

 

 

Član Odbora poverilaca

 

„SRBOLEK” AD – U STEČAJU

 

 

 

Milorad Savić

 

Ul. Branka Plećaša 35

 

Beograd-Zemun

 

Mob: 064-152-14-39