(16. 09. 2013) PETAK, 20. SEPTEMBAR u 17h, CZKD - PAVILJON VELJKOVIĆ Učitelj Neznalica i njegovi komiteti i Centar za kulturnu dekontaminaciju pozivaju vas na okrugli sto

U našim krajevima poljoprivredne zadruge su najpoznatiji oblik zadrugarstva, ali pored zemljoradnika, u zadruge se organizuju i mladi i stari, radnici, potrošači, stanari, zdravi i bolesni, bogati i siromašni. Zadrugarstvo ima mesto u svakom aspektu našeg svakodnevnog života. U zadruge ulazi slobodan čovek u ravnopravne odnose sa drugim osobama, sa kojima udružuje radni, finansijski i društveni kapital, stvara nedeljivu svojinu i uključuje se u proces staranja, odlučivanja i rada. Zadrugarstvo postavlja društveni aspekt života kao glavni.

U tom okviru istražujemo različite vrste zadruga, njihove teoretske podloge i praktične mogućnosti funkcijonisanja. U uvodnom delu okruglog stola predstavićemo različite vrste zadruga. To nije konačan spisak svih oblika zadružnog organizovanja, već struktura za diskusiju, uzimajući u obzir da u praksi mnoge zadruge pripadaju više nego jednoj vrsti:

Uslužna zadruga – pokriva različite delatnosti u komjima zadrugari daju usluge drugim pojedincima i preduzećima. Uslužna zadruga može pružati jednu vrstu usluga, poput zdrvstvenih, knjigovodstvenih, majstorskih, ili može okupljati različite vrsta delatnosti, od profesora, lekara i advokata do fizičkih radnika, kao što je to bio slučaj u Norveškoj devedesetih godina. U ovu vrstu uključujemo i omladinske i studenske zadruge.

Proizvodna zadruga – zadruga koja proizvodi različite vrste proizvoda i prodaje ih na tržištu. U ovu kategoriju spadaju i poljoprivredne i zanatske zadruge.

Distributivna zadruga – okuplja različite proizvođače radi brendiranja, plasiranja i distribjucije njihovih proizvoda.

Potrošačka zadruga – okuplja pojedince i/ili preduzeća radi smanjenja troškova potrošnje na kućnom i poslovnom nivou.

Stambena zadruga – može biti proizvodna zadruga, kada proizvodi stambene objekte i prodaje ili daje u zakup stanove, ili uslužna zadruga, kada se bavi održavanjem stambenih zgrada, ili potrošačka zadruga, kada okuplja ljude radi smanjenja troškova izgradnje.

Štedno-kreditna zadruga – uključuje članove kroz plaćanje članarina, koji od zadruge dobijaju raznovrsne finansisjske usluge, poput socijalnog i zdravstvenog osiguranja i pomoći, ili povoljnih kredita. Zadruga može i da investira sakupljena sredstva u druge različite usluge za zadrugare, kao što su odmarališta ili banje.