Mala škola društvene ekonomije
16. 17. i 18. NOVEMBAR, CENTAR ZA KULTURNU DEKONTAMINACIJU
Učitelj Neznalica i njegovi komiteti pozivaju vas na
Malu školu društvene ekonomije
koja će se održati 16. 17. i 18. novembra u CZKD-u
PROGRAM:
Politička ekonomija socijalizma: koncept samoupravljanja kod Branka Horvata
Izlagač: Mislav Žitko
Petak, 16. 11. u 18h
Ekonomska teorija, koja nema mogućnost provjeravanja vlastitih hipoteza u kontroliranim uvjetima, mora se okrenuti ka konkretnoj privredi unutar zadane historijske situacije i tamo naći konačnu potvrdu vjerodostojnosti ishodišnih pretpostavki. Ekonomski model socijalističke privrede kakvog je razvijao Branko Horvat nastao je u historijskom periodu u kojemu su s jedne strane slabosti tzv. sovjetskog modela sve više dolazile na vidjelo, dok je s druge strane potreba za stabilizacijom Jugoslavenske privrede postajala sve izraženija. Model samoupravljanja kakav se oblikovao u Horvatovim radovima izrastao je iz, prema tome, iz potrebe da se uspješno prevaziđu vanjska i unutrašnja ograničenja jugoslavenske privrede. Istovremeno, u njemu se ogledaju Horvatova sklonost ekonomskom modeliranju i eklekticizam u pogledu spajanja marksističkih i ne-marksističkih (poglavito kejnzijanskih) uvida. Za dostatno razumijevanje Horvatovog modela samoupravljanja potrebno je opisati njegov ekonomsko-politički sadržaj, a zatim ga dovesti u odnos spram 'realnog' historijskog kretanja jugoslavenske privrede. Stoga će izaganje ove problematike biti usmjereno na razradu koncepta samoupravljanja u kontekstu ubrzane industrijalizacije i postepene decentralizacije jugoslavenske privrede.
Ocrt historije jugoslavenskog samoupravnog socijalizma
Izlagač: Marko Kržan
Subota, 17. 11. u 15h
U ovom predavanju oslonit ću se na tradicionalne periodizacije privrednog i društvenog razvitka socijalističke Jugoslavije. Međutim, uz to ću nastojati analizirati na kakav način se društvo u pojedinom razdoblju suočavalo sa temeljnim pitanjima jugoslavenskog razvoja, a to su, po mome mišljenju: (1) osiguravanje nezavisnog privrednog i društvenog razvoja (to jest borba sa periferizacijom, koja je danas aktualnija kao ikada, i to ne samo za nas, nego i za mnoge druge zemlje u Europskom savezu, da ne napominjem treći svijet; (2) primanje ekonomskih odluka, naročito o alokaciji investicija (to jest, ko odlučuje o proizvodnji i investicijama, na osnovu kakvih kriterija i sa kakvim rezultatima na razini narodne privrede).
Ekonomska demokracija: mjesto Branka Horvata u suvremenim raspravama
Izlagač: Mislav Žitko
Subota, 17. 11. u 18h
Uvođenje ekonomske demokracije predstavlja ugaoni kamen transformacije ekonomskog polja, ili, drugačije rečeno, pozitivni socijalistički program ne može izbjeći problem razrade primjerenih mehanizama odlučivanja na razini poduzeća, kao i na makroekonomskoj razini. U tom je pogledu razmijevanje ekonomske demokracije kao radničkog samoupravljanja kod Branka Horvata neizostavno mjesto suvremenih rasprava o ekonomskoj demokraciji. Osobito je važno što Horvat u svojim raspravama ne pokušava zaobići teška pitanja koja se tiču odnosa produktivnosti rada, efikasnosti poduzeća i ekonomske demokracije. Nadalje, u središtu je Horvatovog razmatranja odnos organiziranog rada i države, odnosno njegova neumorna kritika etatizma koja je povezana ne samo s naglašavanjem egalitarnog i demokratskog sadržaja samoupravljanja, veći s vjerom u znanstveno mišljenje, znanstveno utemeljeno odlučivanje, što u posljednjoj instanci vodi ka oblikovanju jedne vrste socijalističkog pozitivizma. U ovom predstavljanju glavnih postavki na kojima se temelji Horvatovo razumijevanje ekonomske demokracije uvest ćemo, na samom kraju, komparativni pristup i pokušati baciti još nešto svijetla na Horvatov rad u kontekstu suvremenih marksističkih i ne-marksističkih rasprava o ekonomskoj demokraciji.
Moderator : Branimir Stojanović
Branko Horvat: tržišni socijalizam, socijalna država i budućnost socijalizma
Nedelja 18. 11. u 17h
Izlagač: Marko Kržan
U ovom predavanju pokušat ću ocrtat Horvatovo shvaćanje socijalizma i samoupravljanja kao sistema, koji se oslanja na jedno regulirano tržište dobara a sa druge strane ograničuje operacija tržišta proizvodnih snaga (radne snage, zemlje /prirodnih dobara/, kapitala kao vlasničkih udjela). Pri tome ću se fokusirati na one usluge, koje prema Horvatu ne može snabdijevati tržište, to jest, one koje ne smiju funkcionirati kao robe. Po mome mišljenju, taj aspekt Horvatove teorije može biti najrelevantniji za nas tu i sada, to jest u kapitalističkim, osobito perifernim kapitalističkim društvima, pa možda i za zamišljanje prijelaza iz kapitalizma u jedan novi tip socijalizma.
Ovaj program deo je projekta “Javni prostor vs. društveni prostor - ekonomska demokratija kao mesto govora”.
