 |
UTORAK, 10. MAJ 2011. 20:00, CZKD, Aktiv je teorijski dodatak Novosti, novina srpske manjine u Hrvatskoj koji je otpočeo sa izlaženjem 2010. g. Koncept AKTIVA je da se produkuje teorijski časopis u kome će se okupiti vrsni autori i pisati o temama od širokog društvenog značaja na način teorijski domišljen sa lijevo-demokratskih, slobodarskih pozicija. Do sada su objavljeni tematski brojevi “Misliti partizanstvo“ i “Marksizam-marksizmi“, a u pripremi je tema “Jugoslavenski studiji“. Glavni i odgovorni urednik Aktiva Srećko Pulig je rekao da je politika časopisa AKTIV u tome da: “umjesto pomodnog suočenja sa prošlošću, otpocne sa ponovnim promišljanjem našeg antifašističkog i marksističkog stava – kako naslijeđenog, tako i onog novog, nastalog u otporu spram naraslih proturječja tranzicije u rubnom kapitalizmu. “ ŠTO JE AKTIV? Prilog Novosti za teoriju prakse |
Od kada imamo “svoje“ države revolucija nije na vidiku. - Marko Brecelj
Prilog Novosti Aktiv je projekt koji je zaživio prošle 2010. g. Ideja je bila napraviti teorijski dodatak tjednim novinama srpske manjine u Hrvatskoj, u kome će vrsni autori pisati o temama od širokog društvenog značenja, na način teorijski domišljen, a sa lijevo-demokratskih, slobodarskih pozicija.
Teme koje smo već realizirali su “Misliti partizanstvo“ i “Marksizam-marksizmi“, a u pripremi je tema “Jugoslavenski studiji“:
Umjesto pomodnog suočenja sa prošlošću, odlučili smo se za ponovno promišljanje našeg antifašističkog i marksističkog stava – kako naslijeđenog, tako i onog novog, nastalog u otporu spram naraslih proturječja tranzicije u rubni kapitalizam.
Novo vrijeme zahtijeva nove marksizme, u demokratskoj množini. Kao što je poznato Jugoslavija je, a s njom i Hrvatska, bila mjesto gdje je ortodoksni marksizam-lenjinizam još u 50-im i 60-im g. nadvladan od strane neortodoksnog, stvaralačkog, humanističkog itd. mišljenja socijalističke revolucije. Dapače, imali smo jugoslavensku školu “praxis-filozofije“, ali i post-strukturaliste, lakanovce u Sloveniji (među njima i sada svjetski poznatog Slavoja Žižeka). Idejna živost postojala je kako u filozofiji, tako i u humanistici općenito, u društvenim znanostima, ali i u ekonomiji tzv. tržišnog socijalizma.
Pitanje je kako sad, u novoj konjukturi, koja je desna i kontrarevolucionarna, sačuvati ili obnoviti dosege nekadašnje teorije i prakse? Opet, jedino tako da pođemo od suvremenosti, raznih statusa koje imaju različiti oblici nastavljanja na Marxovo mišljenje danas. Ohrabrujuće je da je, između ostaloga i pod naletima krize kapitalističkog ciklusa, stasala nova generacija teoretičara neopterećena tranzicijskim antikomunizmom. Ta generacija, pod pritiskom nevesele realnosti, raspoložena je za kritičko suočavanje sa rubnim kapitalizmom, kakav se događa u svim tranzicijskim zemljama. Pa i za konstruiranje jedne nove “nove ljevice“, za jedan novi marksizam primjeren post-komunizmu. Oni se bave kom(o)nizmom, suspenzijom historizacije u tranziciji, financijalizacijom i drugim aktualnim temama.
Slijedeću temu kojom se mislimo bavimo nazvali smo, ironično, a po analogiji s sveprisutnim kulturnim i postkolonijalnim studijima, “Jugoslavenski studiji“. Povezali smo se sa različitim skupovima, u zemlji i svijetu, koji obilježavaju ili će tek obilježiti, u svojevrsnoj inventuri povijesnog vremena, 20. g. od raspada Jugoslavije. Tako će Aktiv, a preko njega i Srpsko narodno vijeće (SNV), naš izdavač, biti među službenim pokroviteljima međunarodne konferencije “Think Yugoslavia 20 Years Later“, koju krajem godine priprema Institute for European Studies iz Bruxellesa. Niti tu nas ne zanima rašireno “kulturno ljevičarstvo“, jugonostalgija i slično nekritičko slavljenje bolje prošlosti. Zanima nas politička ostavština jugoslavenskih vremena. Od partizanskog ratovanja, preko stvaranja federalne države, do samoupravnog eksperimenta i nesvrstane politike. Ukratko, mislimo da je u suočenju sa krizom tzv. globalnog kapitalizma demokratski socijalizam i dalje živa alternativa. Pa i jedina moguća, baš u smislu aktualnijeg no ikad pokliča Rose Luxemburg: “Socijalizam ili barbarstvo!“
Član redakcije Novosti i urednik Aktiva
SREĆKO PULIG
MARKSIZAM I PROBLEM TOTALITETA
Kada danas hoćemo misliti marksizam, ne kao puki objekt znanstvenog istraživnja, izvana, već iznutra, kao samokritiku, tj. kao pokušaj marksističke kritike njegove isprekidane povijesti, onda se u nas moramo pitati i o sudbini marksizma u različitim društveno-političkim sistemima. U najgrubljim crtama: moramo se pitati kako je marksizmu bilo u socijalizmu, u socijalističkom projektu Jugoslavije, gdje je deklarativno bio vladajućom ideologijom. Te, što se s njime dogodilo nakon razaranja Jugoslavije i uspostave niza navodno liberalnih parlamentarnih demokracija, u kojima ne samo da je marksizam izgubio dominantnu poziciju, već je i otvoreno proganjan – kao nauk stran biću svih ovih novokomponiranih krpeža, tzv. nacija-država.
Ako je još uvijek ili ponovo tako da je dijalektika teorija i metoda radikalnog preobražavanja stvarnosti, prevladavanja svakog dogmatskog stupnja, svake forme (ma kako progresivna ona bila u prošlosti), koja teži da se trajno ustali i ako više ne odgovara ljudskim potrebama, onda ima nade za nadilaženjem ograničenja marksizama prošlosti u marksizmima budućnosti, koji još nisu napisani.